Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine jest najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Zastupničkog doma sa 98 zastupnika i Doma naroda sa 80 delegata.

Historija Federacija Bosne i Hercegovine osnovana je Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od zastupnika iz Republike Bosne i Hercegovine izabranih na izborima 1990. u Skupštinu SR Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvornu skupštinu činilo je 160 zastupnika, od kojih su 95 bili Bošnjaci, 48 Hrvati i 17 Ostali (9 Srba i 8 Jugoslavena), međutim na sjednici prisutno je bilo 123 zastupnika (76 Bošnjaka, 40 Hrvata i 7 Ostalih). Ustavotvornom skupštinom predsjedavao je Mariofil Ljubić (HDZ BiH)

Ustavotvorna skupština donijela je i značajan broj federalnih zakona i to: Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Zakon o pomilovanjima, Zakon o federalnim jedinicama, Zakon o sudskoj policiji, Zakon o odbrani Federacije BiH, Zakon o Agenciji za privatizaciju, kao i brojne druge akte u procesu uspostave entiteta. Sve ove zakone potvrdio je Parlament FBiH na sjednici Zastupničkog doma, održanoj 16. aprila 1997. i sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997, donošenjem Zakona o potvrđivanju svih zakona koje je usvojila Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine.

Rad Ustavotvorne skupštine odvijao se u složenim uvjetima jer su zastupnici na sjednice dolazili preko planine Igman i ispod zračne luke kroz tunel, tada jedinim sigurnim ulazom u opkoljeno Sarajevo. Sjednice Ustavotvorne skupštine održavane su u Sarajevu, Zenici i Novom Travniku u cilju jačanja djelovanja federalnih organa vlasti na cijeloj teritoriji. Održano je 17 sjednica s ukupno 251 tačkom dnevnog reda na kojima je doneseno 98 zakona i 27 odluka, razmotrena 54 izvještaja, informacije i analize. Donesenim aktima stvorene su temeljne pretpostavke za uspostavu Federacije i njenog finansijskog, ekonomskog, privrednog, zakonodavnog, izvršnog, upravnog i sudskog sistema. U ovom periodu konstituirana je podjela na 10 kantona u kojima su izabrani zakonodavni, izvršni i sudski organi.

Ustavotvorna skupština službeno je prestala raditi u 6. novembra 1996. nakon što su, u skladu s Aneksom 3. Dejtonskog sporazuma, održani prvi poslijeratni izbori 13. i 14. septembra 1996.

Prema osnovnom tekstu Ustava Federacije BiH, Parlament Federacije je dvodomno tijelo koje čini Zastupnički dom sa 140 zastupnika i Dom naroda koji se sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 Hrvata, kao i proporcionalni broj delegata iz reda Ostalih u odnosu na delegata Bošnjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim tijelima. Međutim, nakon niza izmjena, trenutno Zastupnički dom sastoji se iz 98 zastupnika, a Doma naroda iz 80 delegata, po 23 za svaki konstitutivni narod i 11 iz reda Ostalih.

Prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) opći izbori održani 1996, 1998. i 2000. održani su za mandatni period na 2 godine, iako je Ustavom predviđen period na 4 godine. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.

Nadležnosti Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u Ustavu Federacije, Parlament Federacije ima nadležnost i za:

izbor predsjednika i dva potpredsjednika entiteta, podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu na odlučivanje o smijeni predsjednika ili jednog od potpredsjednika, potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova, donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti; zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasniku entiteta, davanje ovlaštenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost, odobravanje većinom glasova sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost, donošenje budžeta i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način, vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene.

Struktura Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlament moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju.

Ustavom je predviđeno da zastupnici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti, od dana verifikacije njihovog mandata. Mandat zastupnika i delegata je četiri godine, ukoliko domovi ne budu ranije raspušteni. centar|bez_okvira|600x600px

Zastupnički dom

Zastupnički dom sastoji se od 98 zastupnika (prije ustavnih promjena 2002, taj broj bio je 140), koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriju cijele Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Zastupnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih. Njima u radu pomažu savjetnici, kao dužnosnici i eksperti za određene oblasti. Predsjedavajući predstavlja Zastupnički dom i saziva i predsjedava sjednicom doma.

Kolegij U Predstavničkom domu odredbama Poslovnika osnovan je Kolegij Zastupničkog doma koji se sastoji od predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, sekretara i predsjednika klubova zastupnika u domu. U cilju usklađivanja rada Zastupničkog doma, Kolegij koordinira aktivnosti u pripremama sjednica i utvrđuje dnevni red na sjednicama, te razmatra inicijative i prijedloge upućene domu.

Trenutni sastav

Dom naroda

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih. Prvobitno se sastojao od 65 delegata, da bi 1998. bilo 72 delegata, 2000. 81, te 2002. 53 delegata. Ustavnim promjenama 2006. o broju delegata, Dom naroda do 2022. sastojao se od 58 delegata, 17 iz reda konstitutivnih naroda i sedam iz reda ostalih.

Dana 2. oktobra 2022, na dan općih izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je bonske ovlasti i donio izmjene Izbornog zakona BiH te time primijenio presudu u predmetu "Ljubić". Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. Također, nakon tih izmjena broj delegata povećao se s 58 na 80.

Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih zastupnika proporcionalno nacionalnom sastavu stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan je broju stanovništva kantona. U Domu naroda mora biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali, iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u skupštini. Delegate biraju zastupnici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima tog kantona. Također, funkciju delegata ne može vršiti nijedan zastupnim u Zastupničkog doma, kao ni vijećnik općinskog ili gradskog vijeća. Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih skupština.

Dom naroda ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

Kolegij Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, sekretara, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih delegata, predsjednika Kluba hrvatskih i predsjednika Kluba srpskih delegata.

Kolegij Doma naroda:

koordinira aktivnosti u pripremama sjednica doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama, brine se o ostvarivanju prava i dužnosti delegata i vršenja njihove funkcije, brine se o ostvarivanju suradnje sa Zastupničkim domom, brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema predsjedniku i dopredsjednicima Federacije i Vladi Federacije, razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i suradnje sa skupštinama kantona, grada i općine, brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema sudovima Federacije, brine se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje entiteta i države BiH i organa Brčko distrikta, razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene Poslovnika o radu doma, razmatra inicijative i prijedloge upućene domu, utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada doma i brine se o njegovoj provedbi.

Trenutni sastav

+Izbor delegata po kantonuKantonBošnjaciHrvatiSrbiOstaliUkupno3131811114513110422191111424118152191411741521213419Ukupno2323231180

Radna tijela Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.

Radna tijela Zastupničkog doma mini|306x306piksel|Radna tijela Zastupničkog doma. Radna tijela Zastupničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Zastupnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom ili odlukom doma, a povremena radna tijela zaključkom doma. Zastupnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnih tijela koji se biraju iz reda zastupnika u domu.

Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije. Rad radnog tijela organizira predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela koji je državni službenik.

Radna tijela Doma naroda mini|286x286piksel|Radna tijela Doma naroda. Radna tijela Zastupničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Zastupnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se prema odredbama Poslovnika o radu doma, a Posebnom odlukom mogu se osnivati i povremena radna tijela za izvršavanje određenih poslova.

Radno tijelo ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se biraju iz sastava članova radnog tijela s tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. U radno tijelo mogu se birati samo delegati iz Doma naroda. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za jezička pitanja mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisija.

Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da komisije ne mogu imati više od sedam, a odbori više od devet članova. U radna tijela doma bira se isti broj Bošnjaka, Hrvata i Srba i odgovarajući broj Ostalih iz Doma naroda. Radno tijelo čine delegati iz svih klubova naroda, s tim da jedan delegat može biti član u najviše dva radna tijela.

Zajednička i posebna radna tijela