Kakanj je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u krajnjem južnom dijelu Zeničko-dobojskog kantona, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u Srednjoj Bosni, a zauzima centralni položaj u sarajevsko-zeničkoj kotlini. Kakanj se nalazi sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice, a naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne i dolinama njenih desnih pritoka.
Historija Područje Kaknja pripada među važnija arheološka i historijska područja centralne Bosne: u njemu su potvrđeni značajni neolitski lokaliteti, srednjovjekovni spomenici i blizina kraljevskih središta Kraljeve Sutjeske i Bobovca, dok je od kraja 19. stoljeća njegov razvoj snažno obilježila industrijska eksploatacija uglja.
Prahistorija Prostor Kaknja bio je naseljen još u neolitu. U naučnoj literaturi područje centralne Bosne, uključujući i kakanjski kraj, navodi se kao jedno od važnih žarišta neolitskog razvoja, a naselje Okolište kod Kaknja ubraja se među najznačajnije lokalitete toga perioda; datirano je približno u vrijeme između 5200/5100. i 4700. godine p. n. e.
S područjem Kaknja povezuje se i kakanjska kultura, jedna od prepoznatljivih neolitskih pojava u Bosni. U radu o lokalitetu Donje Papratnice – Zagrebnice ističe se da se taj lokalitet nalazi u neposrednoj blizini Kaknja, u zoni eponimnog lokaliteta kakanjske kulture, što potvrđuje značaj kakanjskog prostora u prahistorijskim istraživanjima centralne Bosne.
U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura i Butmirska kultura. Područje je imalo brojna naselja s brojnim stanovništvom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko obližnjih lokaliteta (Obre i Raskršće). Arheološko nalazište Obre II (Gornje polje) u cjelini ulazi u krug butmirske grupe.
Srednji vijek U srednjem vijeku prostor današnjeg Kaknja nalazio se u neposrednoj blizini jednog od najvažnijih političkih središta bosanske države. Kraljeva Sutjeska, koja administrativno pripada području Kaknja, poznata je po ostacima vladarskog dvora iz 14. i 15. stoljeća, a Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine to je područje proglasila nacionalnim spomenikom.
Među najvažnijim srednjovjekovnim spomenicima kakanjskog kraja ističe se nekropola u Donjoj Zgošći. U novijem naučnom radu o stupu iz Donje Zgošće navodi se da spomenik i pripadajući sljemenjak potječu s početka 15. stoljeća, te da se i dalje razmatra mogućnost njihove veze s članovima dinastije Kotromanića. Najugledniji primjer je Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju i izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Na prostoru općine nalazi se i historijsko područje Glavica u Bilješevu, također proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, što svjedoči o gustoj mreži arheoloških i historijskih lokaliteta na širem kakanjskom području.
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše, koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392. godine.„Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98. Kasnije se spominje u defteru Bosanskog sandžaka 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj; Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih 100 godina Kakanj se ubrzano razvijao bez urbanog planiranja. U početku samo oko rudnika, a kasnije i oko obala rijeka Zgošće i Bosne. To je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj.
Tek pred kraj 14. vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata po latinskom nazivu ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322–1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime 'Kraljeva Sutjeska', u starim dokumentima još iz 14. vijeka spominje se latinski naziv što u prevodu znači banski dvor.
Osmanski period Nakon osmanskog osvajanja Bosne, Kakanj se razvijao kao lokalno naselje i trgovište. Prema radu o stanovništvu starog Kaknja, današnji Donji Kakanj sa okolnim selima u osmanskim se katastarskim defterima iz 1520–1533, 1574. i 1604. godine javlja pod nazivom Bazar-Kakane, što upućuje na njegovu trgovačku funkciju za šire područje tadašnjih nahija.
Kakanj i u kasnijem osmanskom periodu zadržao ulogu središnjeg naselja za okolna sela, pa se njegova historija u tom razdoblju može pratiti kroz kontinuitet naseljenosti, lokalne privrede i demografskog razvoja.
Austro-Ugarska i industrijalizacija Prelomni trenutak u historiji Kaknja nastupio je u vrijeme austrougarske uprave, kada je počela planska industrijska eksploatacija uglja. Prema podacima Rudnika mrkog uglja Kakanj, austrougarski stručnjaci započeli su 1898. godine istražne radove za industrijsku eksploataciju uglja na području današnjeg Kaknja.
Do kraja 1901. godine izgrađen je niz pratećih objekata i iskopano je devet hiljada tona uglja, dok se 1902. godina uzima kao početak zvaničnog egzistiranja rudnika. Upravo je razvoj rudnika odlučujuće uticao na preobražaj Kaknja iz lokalnog naselja u industrijsko središte, a rudarstvo je tokom 20. stoljeća postalo osnovni činilac urbanizacije, privrednog rasta i društvenog razvoja grada.
Savremeno doba Savremeni razvoj Kaknja u velikoj je mjeri proistekao iz spoja industrijskog naslijeđa i historijskog okruženja. S jedne strane, rudarstvo i povezana industrija oblikovali su moderni urbani identitet grada; s druge strane, prisustvo lokaliteta kao što su Kraljeva Sutjeska, Donja Zgošća i Bilješevo potvrđuje da je riječ o prostoru izuzetno slojevite historije, od prahistorije do novijeg vremena.
Grb Grb općine Kakanj je kroz historiju nekoliko puta mijenjan, a najnoviji grb ima historijska i geografska značenja. Kakanj je poznat po rudniku mrkog uglja, pa se zato rudarski hodnik našao na današnjem grbu. Veliki historijski značaj ima i kraljevski grad Bobovac, čiji se zid i krov ističu na grbu. Općina Kakanj je bogata riječnim tokovima koji su se također našli na grbu. Veliki značaj imaju i nekropole stećaka u kojima je pronađen najpoznatiji stećak u Bosni i Hercegovini, Zgošćanski stećak.
Geografija Geografski položaj
Reljef Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko-planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim bogatstvima, koja su još uvijek nedovoljno iskorištena.
Geološka građa Geološka građa izuzetno je složena sa terenom koji je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih paleozojskih, zatim mezozojskih i mladih tercijarnih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je jurska neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija (pješčari, glinci, laporci, rožnjaci sa malo dijabaza i spilita), koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokih degradiranih i podzolno-pseudoglejnih obročnih tala. Oblici reljefa su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, a kod trošnijih stijena su blaži i zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti proizvodi raspadanja, koji potječu od čistih krečnjaka i silicijskog praškastog materijala. Zbog toga su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala "aluvijalno–deluvijalna" tla.
Hidrografija Općina Kakanj koja je pretežno brdsko-planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom klimom, iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5 km, izuzev rijeke Bosne, su čiste i industrijski neopterećene. U gornjim dijelovima tokova rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice, ove rijeke (uključujući i rijeku Bijele vode) su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uslove općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica, Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.
Klima Na području općine Kakanj, preovladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko-planinskom području koje graniči sa općinama Zavidovići i Vareš (koje je uglavnom pošumljeno), sa nadmorskim visinama od preko 1000 metara imamo subplaninsku klimu. Tu su prosječne godišnje temperature za nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800 mm, gdje su ljeta kratka i svježa, a zime duge i hladne. Iz podataka o klimi vidi se da područje općine Kakanj raspolaže sa dovoljno padavina, gdje godišnje prosječne količine padavina iznose 861 mm. Najveće količine padavina su u novembru i decembru, dok u ostalom dijelu godine, izuzev juna mjeseca, dosta su pravilno raspoređene. Količine padavina se povećavaju sa porastom nadmorske visine, idući ka sjeveru prema brdsko-planinskom području. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10 °C. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od −2,3 °C, a najtopliji mjeseci su juli i august sa temperaturama od /redom/ 19,7 i 19,5 °C. Prosječna godišnja relativna vlažnost iznosi 81%. Ovako relativno visoke vrijednosti su posljedice blizine rijeke Bosne. MjesecIIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIISrednja mjeseč mat. temperaturat. (oC) -2.31,34,811,115,318,115,719,515,710,86,8 -0,3Suma padavina (mm)6254656374896367705410793Relativna vl. zraka (%)817878747772727577808766Srednja mj. oblačnost6,87,37,97,98,56,86,56,96,47,66,89,3Broj dana sa maglom1316169209182626121620
Privreda mini|Termoelektrana Kakanj U Bosni i Hercegovini, Kakanj je jedan od značajnijih industrijskih centara. U gradu i njegovoj okolini postoji nekoliko značajnijih preduzeća: Termoelektrana Kakanj, Tvornica cementa Kakanj i Rudnik mrkog uglja Kakanj.
Turizam mini|Tvornica cementa Kakanj u pozadini voza