Fra Antun Knežević, (Varcar Vakuf, današnji Mrkonjić Grad, 9. januara 1834 - Kotor Varoš, 22. septembra 1889), poznat kao i Bošnjak iz Varcara, je bio bosanski franjevac i historičar.Jelenić, Julian, (1915), Kultura i bosanski franjevci, str. 615, SvjetlostPejić, Marko, (2004), Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine, str. 93 i 134Stanojević, Stanoje, (1925), Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, Knj.2, str. 339 Bavio se proučavanjem bosanske prošlosti, sakupljanjem i čuvanjem njezinih historijskih, umjetničkih i kulturnih dobara.
Biografija Fra Antun Knežević je rođen u Varcar-Vakufu, današnjem Mrkonjić Gradu, 9. januara 1834. godine. Njegov otac Antun je došao iz Gornjeg Vakufa, a majka mu je bila Agata Stipić-Iveković iz Varcar Vakufa. Otac mu je rano umro pa ga je odhranio stric njegova oca fra Grgo Knežević, koji je umro i pokopan u Ivanjskoj. Osnovno obrazovanje je stekao kod svojih roditelja, a kasnije su ga učili fra Nikola Glavadanović i fra Ivo Krilitić, koji su držali javnu školu u njegovoj kući. U njegovoj kući je predavao i fra Ivan Franjo Jukić, kojeg Knežević opisuje kao "nezaboravnog učitelja, koji je morao glavom platiti što je pisao o Bosni"Kovačić, Anto Slavko, (1972), Antun Knežević: njegovi pogledi na povijest Bosne i njezine probleme u drugoj polovici 19. stoljeća, str. 28Knežević, Antun, (1886), Pad Bosne 1463, str. 5, Senj Obučen u odijelo sv. Franje 26. aprila 1851. godine, postao je svećenikom 21. septembra 1856. godine. Srednju školu je završio u Fojnici, a studirao je filozofiju i teologiju u Rimu i Sijeni.
Bio je dvaput kapelan u Varcaru (1857-1861) i jednom u Bugojnu a onda je radio kao odgojitelj franjevačke mladeži i nastavnik teologije u Livnu i Gučoj Gori (1861-1868). Tokom njegovog službovanja kao odgajatelj franjevačke mladeži, nastojao je da tu djecu upozna s bosanskohercegovačkom prošlošću. Nakon kratkog župnikovanja u Dobretićima postavljen je za duhovnika bosanskih bogoslova u Đakovu, gdje je bio do 1871. Tamo se upoznao s biskupom Strossmayerom. Poslije toga postao je župnik u Varcaru i Petrićevcu, a 1876. u Jajcu. Tri godine kasnije premješten je za župnika u Liskovici, gdje će ostati do 1886. godine. U ovom periodu Knežević se bavi proučavanjem bosanskohercegovačke prošlosti i kao rezultat tog istraživanja izlaze djela Kratka povijest kralja bosanskih (1884, 1886, 1886), Pad Bosne (1886) i Carsko - turski Namjesnici u Bosni i Hercegovini (1887). Istovremeno su nastale i njegove zabilješke kao što je Varica i Povjesnica novoimenovanog Franjevačkog samostana u Jajcu i još nekoliko manje važnih. Zadnje radno mjesto bila je župa Kotor Varoš, gdje je i umro 22. septembra 1889. godine držeći misu. Bio je urednik četvrtog sveska časopisa Bosanski prijatelj. Desetak godina se uporno borio da se obnovi franjevački samostan u Jajcu. Odobrenje za obnovu je dobio tek 1882. a samostan je izgrađen i otvoren četiri godina kasnije.
Uporno je i dosljedno zastupao ideju o nacionalnom zajedništvu i jedinstvu bosanskohercegovačkog stanovništva: katolika, pravoslavaca i muslimana. Fra Antun Knežević nije bio jedinstven u ovom smislu. Svoje ideje je preuzeo direktno od svoga učitelja fra Ivana Frane Jukića, ali su i drugi bosanski franjevci još od 17. stoljeća prihvatali ideju zajedništva i prenijeli je u okviru bratstva u 18. i 19. stoljeće.Pejić, Marko, (2004), Doprinos bosanskih franjevaca društveno-kulturnom identitetu bosanskohercegovačkog društva u periodu 1878-1918. godine, str. 182Imamović, Mustafa, (1996), Bošnjaci u emigraciji - Monografija Bosanskih pogleda 1955-1967, str. 20Hadžijahić, Muhamed, (1990), Od tradicije do identiteta: geneza nacionalnog pitanja bosanskih muslimana, str. 33Knežević, Antun, (2009), Kratka povjest kralja bosanskih, str. 8-9, Dobra knjigaJelenić, Julijan, (1915), Kultura i bosanski franjevci, str. 615, SvjetlostMarko Atilla Hoare, (2007), The History of Bosnia: From the Middle Ages to the Present Day, str. 60
Služba kapelan i učitelj u Varcaru 1857. kapelan u Bugojnu 1858. kapelan u Varcar Vakufu 1864. odgojitelj i profesor franjevačke mladeži u Livnu 1861-1864. lektor teologije u Gučoj Gori 1864. župnik u Dobretićima 1868. duhovnik mladeži u Đakovu 1868. župnik u Varcaru 1873. župnik u Ivanjskoj 1873. župnik u novosagrađenom samostanu na Petrićevcu 1875. župnik u Jajcu 1876-1879. isposlovao osnivanje samostana u Jajcu 1882. službeno otvorenog 1886. župnik u Liskovici 1884–1886. župnik u Kotor Varoši 1889.
Smrt Umro je 22. septembra 1889. godine u Kotor Varoši završavajući pučku misu. Kosti su mu prenesene u Jajce 1955. Jajački svećenici prenijeli su kosti fra Antuna Kneževića u Novu crkvu Uznesenja BDM u Jajcu .
Bibliografija "Rieč popa Gojka Miroševića svojem Bošnjakom i Hercegovcem" "Rieč Hodže bosanskog Hadži Muje Mejovića" "Mladić bosanski proviđen u svojoj učionici za prvu godinu" "Rieč hodže Petrovačkog bratiji Turcima" "Suze Bošnjaka nad grobnicom kralja svoga u Jajcu" "Krvava knjiga" "Opet o grobu bosanskom" "Kratka povjest kralja bosanski" "Pad Bosne" "Carsko - turski namjesnici u Bosni i Hercegovini" "Povjesnica novoimenovanog Franjevačkog samostana u Jajcu I-III" "Varica"
Literatura
Reference
Kategorija:Katolički svećenici Knežević, Antun Kategorija:Biografije, Mrkonjić Grad Kategorija:Rođeni 1834. Kategorija:Umrli 1889.