Personalna unija je zajednica dviju ili više država koje su vezane samo time što im je ista osoba državni poglavar, i to ne na osnovi ugovora nego prema ustavnim propisima svake od njih. Te države su potpuno odvojene, s obzirom na njihove unutrašnje i vanjske poslove. One su samostalne u pravom smislu riječi, a sama unija nije država.
Personalna unija se dakle sastoji od dva ili više entiteta koji se međunarodno smatraju odvojenim državama, ali dijele istog državnog poglavara —te stoga također dijele samo političke djelatnosti vezane uz državnog poglavara i rijetko izvanredno malo ostalih. Personalnu uniju ne smije se poistovjetiti s federacijom (poput Sjedinjenih Američkih Država), koje se međunarodno smatraju pojedinačnom državom.
Personalne unije mogu nastati iz vrlo različitih razloga opsega od skoro slučajnosti (princeza koja je već udata za kralja nasljeđuje očevu krunu i postaje vladajućom kraljicom, a njihovo dijete nasljeđuje krune obiju zemalja) do praktički aneksije (gdje se presonalna unija ponekad vidi kao način sprječavanja ustanaka). One također mogu biti zakonske (ustavi država jasno izražavaju da će se udružiti zajedno) ili nezakonske (u kojem slučaju mogu lako biti prekinute, naprimjer različitim nasljednim pravilima).
Budući da se predsjednike republika redovno bira između građana države o kojoj se radi, personalne su unije gotovo isključivo pojava u monarhijama. S opadanjem njihova broja tokom 20. vijeka, personalne unije su postale prilično rijetke. Ondje gdje postoje, najznačajnije među Kraljevstvima Commonwealtha, većinom su danas ceremonijalne, dok generalni guverner, po teoriji predstavnik državnog poglavara, ima samo marginalnu političku moć, te se imenuje i mora slušati savjet mjesnog poglavara vlade.
Između personalnih unija i federacija postoji nekakvo sivo područje, jer jedno obično preraste u drugo. Ovaj članak pokušaj je popisivanja historijskih i suvremenih personalnih unija.
Andora Djelomična personalna unija s Francuskom od 1607. (francuski predsjednik i nekoć kralj Francuske jedan je od državnih poglavara Andore)
Antigva i Barbuda Od 1981. nakon sticanja nezavisnosti, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. godine, ujedinjuje Antigvu i Barbudu s Australijom, Bahamima, Barbadosom, Belizeom, Grenadom, Jamajkom, Kanadom, Novim Zelandom, Papuom Novom Gvinejom, Solomonskim Otocima, Svetom Lucijom, Svetim Kristoforom i Nevisom, Svetim Vincentom i Grenadinima, Tuvaluom i Ujedinjenim Kraljevstvom.
Također su bili ujedinjeni Cejlon (sada Šri Lanku; 1948–1972), Fidži (1970–1987), Gambiju (1965–1970), Ganu (1957–1960), Gvajanu (1966–1970), Indiju (1877–1950, antedatirajući Commonwealth), Irsku (1931–1936/1949), Južnu Afriku (1931–1961), Keniju (1963–1964), Malavi (1964–1966), Maltu (1964–1974), Mauricijus (1968–1992), Nigeriju (1960–1992), Pakistan (1947–1956), Sierra Leone (1961–1971), Tanganjiku (sada Tanzaniju; 1961–1962), Trinidad i Tobago (1962–1976) i Ugandu (1962–1963). Nisu svi navedeni bili u personalnoj uniji između Antigve i Barbude i spomenutih zemalja jer su prestali biti kraljevstva Commonwealtha prije nezavisnosti Antigve i Barbude, ali su ipak zbog sažetosti ovdje uključeni.
Australija Od 1939/1942. nakon retroaktivnog prihvaćanja Westminsterskog statuta, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Austrija Personalna unija s Mađarskom od 1867. do 1918. (dvojna monarhija Austro-Ugarske)
Bahami Od 1973. nakon nezavinsoti od Ujedinjenog Kraljevstva, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Barbados Od 1966. nakon nezavisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Belize Od 1961. nakon nezavisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Cejlon
(sada Šri Lanka) kraljevstvo Commonwealtha od 1948.-1972. (kada postaje republika). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Danska Personalna unija s Norveškom od 1380. do 1536. (kada je Norveška službeno pripojena danskom kraljevstvu, često zvana Danska-Norveška) Kalmarska unija s Norveškom i Švedskom od 1389. do 1521. (ponekad prekidana) Kraljevi Danske u isto vrijeme su bili kneževi Schleswiga i Holsteina od 1460. do 1864. (Holstein je bio dio Svetog Rimskog Carstva) Personalna unija s Islandom od 1918. (prekinuta od Danske) do 1944.
Engleska Personalna unija s Irskom od 1541. (kada je Irska uzdignuta na razinu kraljevstva) do 1707. Personalna unija sa Škotskom od 1603. do 1707. (kada su zajedno udružene u Veliku Britaniju) Personalna unija s Holandijom od 1689. do 1702., s kraljem Engleske, Škotske i Irske koji je također služio kao Stadtholder većine pokrajina Holandije. Prava situacija bila je neznatno složenija s holandskim pokrajinama Holandijom, Zelandom i Utrechtom koje su ušle u personalnu uniju 1672., Gelderlandom i Overijsselom 1675. i Drentheom 1696. Samo dvije holandske pokrajine nikad nisu ušle u personalnu uniju: Frizija i Groningen.
Fidži Krunske zemlje Commonwealtha od 1970. do 1987. Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Finska Personalna unija s Rusijom od 1809. (ustupljena od Švedske) do 1917.
Francuska Djelomična personalna unija s Andorom od 1607. (francuski predsjednik jedan je od državnih poglavara Andore)
Gambija Krunske zemlje Commonwealtha od 1965.–1970. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Gana Krunske zemlje Commonwealtha od 1957.–1960. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Grenada Od 1974. nakon nezavisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva, krunske zemlje Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Gvajana Kraljevstvo Commonwealtha od 1966.–1970. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Hanover Personalna unija s Velikom Britanijom i Irskom od 1714. do 1801. Personalna unija s Ujedinjenim Kraljevstvom od 1801. do 1837.
Holandija Personalna unija s Engleskom, Škotskom i Irskom od 1672. do 1702., s kraljem Engleske, Škotske i Irske koji je također služio kao Stadtholder većine pokrajina Holandije. Prava situacija bila je neznatno složenija s holandskim pokrajinama Hollandom, Zeelandom i Utrechtom koje su ušle u personalnu uniju 1672., Gelderlandom i Overijsselom 1675. i Drentheom 1696. Samo 2 holandske pokrajine nikad nisu ušle u personalnu uniju: Friesland i Groningen. Personalna unija s Luksemburgom od 1815. do 1890.
Hrvatska Personalna unija s Mađarskom od 1102. do 1918.
Indija Personalna unija s Ujedinjenim Kraljevstvom od 1877. do 1950. Krunske zemlje Commonwealtha od 1927. do 1950. (kada je postala republika)
Irska Personalna unija s Engleskom od 1541. (uzdignuta na razinu kraljevstva) do 1707. Personalna unija sa Škotskom od 1603. do 1707. Personalna unija s Holandijom od 1689. do 1702., s kraljem Engleske, Škotske i Irske koji je također služio kao Stadtholder većine pokrajina Holandije. Prava situacija bila je neznatno složenija s holandskim pokrajinama Hollandom, Zeelandom i Utrechtom koje su ušle u personalnu uniju 1672., Gelderlandom i Overijsselom 1675. i Drentheom 1696. Samo 2 holandske pokrajine nikad nisu ušle u personalnu uniju: Friesland i Groningen. Personalna unija s Velikom Britanijom od 1707. do 1801. (kada su zajedno udružene u Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske) Personalna unija s Hanoverom od 1714. do 1801. Personalna unija s Ujedinjenim Kraljevstvom od 1922. (prekinuta) do 1936/1949. (Irska Slobodna Država, ne Sjeverna Irska) Krunske zemlje Commonwealtha od 1927. do 1936/1949.
Island Personalna unija s Danskom od 1918. (prekinuta od Danske) do 1944.
Jamajka Od 1962. nakon nezavisnosti od Ujedinjenog Kraljevstva, krunske zemlje Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Južna Afrika Krunske zemlje Commonwealtha od 1931. do 1971. (republika nakon Westminsterskog statuta). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Kanada Od 1931. kroz Westminsterski statut, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Kenija Kraljevstvo Commonwealtha od 1963. do 1964. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Litva Personalna unija s Poljskom od 1386. do 1569. - Poljsko-Litavska Unija. 1569. preoblikovana u federaciju Poljsko-Litavske Zajednice.
Luksemburg Personalna unija s Holandijom od 1815. do 1890.
Mađarska Personalna unija s Hrvatskom od 1102. do 1526.
Personalna unija s Poljskom od 1370. do 1382. pod vladavinom Ludovika I. To se razdoblje u poljskoj historiji ponekad naziva Andegawenska Poljska. Ludovik je naslijedio poljsko prijestolje od svog dajdže, Kazimira III. Nakon Ludovikove smrti poljski plemići (šljahta) su odlučili da prekinu personalnu uniju jer nisu više željeli da se vlada iz Mađarske, pa su odabrali Ludovikovu mlađu kćer Jadvigu kao svoju novu vladaricu, dok je Mađarsku naslijedila njegova starija kćer Marija. Personalna unija s Austrijom od 1867. do 1918. (dvojna monarhija Austro-Ugarske) pod vladavinom Franje Josipa i Karla IV (zapravo to je bila prije dinastička unija, a ne personalna unija.)
Malta Krunske zemlje Commonwealtha od 1964. do 1974. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Mauricijus Krunske zemlje Commonwealtha od 1968. do 1992. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Nigerija Krunske zemlje Commonwealtha od 1960. do 1973. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Norveška Personalna unija sa Švedskom od 1319. do 1343. Personalna unija s Danskom od 1380. do 1536. (kada je Norveška službeno pripojena danskom kraljevstvu, često zvana Danska-Norveška) Kalmarska unija s Norveškom i Švedskom od 1389. do 1521. (ponekad prekidana) Personalna unija sa Švedskom od 1814. do 1905. (kada je Norveška ustupljena od Danske i ušla u uniju sa Švedskom, ponekad zvana Švedska-Norveška)
Novi Zeland Od 1947. nakon prihvaćanja Westminsterskog statuta, kraljevstvo Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Pakistan Krunske zemlje Commonwealtha od 1947. do 1956. (republika nakon nezavisnosti od Indije). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Papua Nova Gvineja Od 1975. nakon nezavisnosti od Australije, krunske zemlje Commonwealtha, službeno personalna unija od 1927. (vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike)
Poljska Personalna unija s Mađarskom od 1370. do 1382. (vidi odlomak o Mađarskoj iznad) Personalna unija s Litvom od 1386. do 1569. poznata kao Poljsko-Litavska Unija. 1569. unija je preoblikovana u federaciju Poljsko-Litavske Zajednice.
Poljsko-Litavska Zajednica Personalna unija sa Švedskom od 1592. do 1599.
Portugal Iberska unija sa Španijom od 1580. do 1640. (pod Filipom II i I, njegovim sinom i unukom)
Rusija Personalna unija s Finskom od 1809. do 1917.
Schleswig i Holstein Kneževstva s vlastitim pravilima o nasljeđivanju.
Sierra Leone Krunske zemlje Commonwealtha od 1961.– do 1971. (republika nakon nezavisnosti). Vidi Antigva i Barbuda, iznad, za prošle i sadašnje sudionike.
Solomonska Ostrva