mini|Teslić u prvim godinama. Teslić je naseljeno mjesto i sjedište istoimenog grada u Bosni i Hercegovini. Prema popisu stanovništva 1991. na teritoriji grada živjelo je oko 60.000 stanovnika. Grad je smješten na rijeci Usora. Status grada dobio je 20. maja 2025. te time postao 12. općina sa statusom grada u Republici Srpskoj.
Geografija Cijeli prostor grada Teslić je omeđen planinskim visovima Čavke, Uzlomca, Borja, Vučje Planine, Vlašića, Mahnjače i Crnog Vrha, a plodna Usorska Kotlina reljefno predstavlja ostatak prostranog zaliva predhistorijskog Panonskog mora.
Na području grada nalazi se pećina Rastuša.
mini|centar|1000px|Panorama Teslića
Historija Prostor današnjeg Teslića i njegove okoline pokazuje tragove naseljenosti još iz prahistorije. Na području Rastuše, Blatnice, Vrućice i Čečave zabilježeni su nalazi oruđa i oružja, dok su na padinama Borja i uz tok Usore pronađeni ostaci ranog rudarskog alata koji se u lokalnoj historiografiji dovode u vezu s Ilirima i Keltima.
Iz rimskog razdoblja kao važan element lokalne tradicije izdvajaju se termalni izvori u Banji Vrućici, koji su korišteni mnogo prije nastanka savremenog grada.
Srednji vijek i osmansko razdoblje Šira oblast Usore, kojoj je pripadalo i područje današnjeg Teslića, bila je dio srednjovjekovnih političkih cjelina u Bosni. Iz tog razdoblja ostali su tragovi utvrđenja i nekropola sa stećcima, naročito u okolini Gomjenice, Rudopolja i Banje Vrućice.
Nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. ovaj kraj je ušao u sastav Osmanskog Carstva. U tom razdoblju nije nastao veći urbani centar pod imenom Teslić, ali je prostor bio naseljen i uključen u privredne i upravne tokove sjeverne i srednje Bosne.
Nastanak savremenog grada Savremeni Teslić razvio se krajem 19. stoljeća kao industrijski grad. Njegov nastanak neposredno je povezan s austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine i eksploatacijom šumskog bogatstva usorskog kraja.
Godine 1882. izgrađena je pruga Usora–Pribinić radi eksploatacije šume, a 1896. podignuta je tvornica za preradu drveta i destilaciju, što se uzima kao ključni trenutak nastanka grada. Hrvatska enciklopedija također navodi da je razvoj Teslića povezan s izgradnjom tvornice za destilaciju drva u razdoblju 1896–1898.
U austrougarskom razdoblju Teslić je oblikovan kao plansko industrijsko naselje s radničkim i upravnim objektima, a razvoj drvne industrije presudno je utjecao na njegov demografski i urbani rast.
Teslić u 20. stoljeću Tokom 20. stoljeća Teslić se učvrstio kao lokalni industrijski centar, posebno u drvnoj i hemijskoj industriji, a Banja Vrućica se razvila kao značajno lječilišno i turističko mjesto.
U socijalističkom razdoblju nakon Drugog svjetskog rata grad je nastavio industrijski rast, što je dodatno promijenilo njegovu društvenu i nacionalnu strukturu. Do početka 1990-ih Teslić je bio jedna od većih općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Rat u Bosni i Hercegovini Prema sudski utvrđenim činjenicama iz haških presuda u aprilu 1992. u gradu su postavljene barikade, a policajci nesrpske nacionalnosti udaljeni su iz službe.
U maju 1992. pripadnici paravojnih formacija ubijali civile u gradu, uključujući i jedno ubistvo u Domu zdravlja. Početkom juna u Teslić su došli pripadnici paravojne grupe poznate kao Miće te policajci iz Doboja, nakon čega su uslijedili pretresi, pljačke i dalje nasilje nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom.
Dana 4. juna 1992. granatirano je bošnjačko selo Stenjak, nakon blokade puteva i ultimatuma za predaju naoružanja; prema istom izvoru, nakon napada uslijedilo je i neselektivno granatiranje šireg područja Teslića, pri čemu je poginulo približno 10 do 15 ljudi.
Zatočenički objekti i zločini Tokom 1992. na području općine uspostavljena je mreža zatočeničkih objekata za Bošnjake i Hrvate. Sudski utvrđene činjenice govore o najmanje sedam mjesta zatočenja, među kojima su bili SJB Teslić, skladište Teritorijalne odbrane, zatočenički centar u Pribiniću, škola Mladost, teslićki zatvor, stadion fudbalskog kluba Proleter i Banja Vrućica.
Zatočenici su bili premlaćivani, izlagani prisilnom radu i kopanju rovova, a dio njih je ubijen. Za skladište TO-a navodi se da je u njemu bilo zatočeno između 100 i 130 muškaraca, uglavnom bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, te da su mnogi svakodnevno premlaćivani, a neki potom i ubijeni.
Pripadnici grupe Miće ubili 40 civila, Bošnjaka i bosanskih Hrvata, na području Teslića.
Posljedice rata Poslijeratni proces suočavanja s naslijeđem rata uključivao je ekshumacije i traženje nestalih osoba. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 2014. saopćilo da je na lokalitetu Pjeskovo, iznad sela Đulići, na području općine Teslić izvršena ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava rata.
Stanovništvo
Sam urbani centar je podignut dolaskom Austro-ugarske monarhije u posljednjoj deceniji devetnaestog vijeka, te je i prvobitno stanovništvo (uglavnom stručni kadar za potrebe izgradnje Destilacije Drveta, Pilane i popratnih objekata, te goleme mreže uskotračne željeznice, dijelom međugradske, a dijelom šumske) bilo dovedeno administrativnim putem sa šireg područja monarhije, tako da je skoro svaka austrougarska provincija pri osnivanju i izgradnji Teslića do Prvog svjetskog rata imala svoje predstavnika u nekoj od grupa radnika i službenika smještenih u "kolonijama" ili vilama duž gradskog parka.
Po službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Teslić imala je 59.854 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma Teslić je, gotovo u cjelini, ušao u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušli su dijelovi naseljenih mjesta: Blatnica i Jezera.
Nacionalni sastav stanovništva - Grad Teslić
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Teslić
Poznate ličnosti Željka Cvijanović, premijerka Vlade RS Drago Ćosić, sportski tv komentator na HRT-u. Marica Mršić, atletičarka Borki Predojević, šahista Vladimir Petrović, fudbaler Milovan Stanković, bivši gradonačelnik Teslića i pukovnik Dragan Blatnjak, fudbaler Semir Kapić, fudbaler Drago Đurić, privrednik Goran Bošnjak, atletičar Milan Jotanović, atletičar Dragan Bogdanić, ministar zdravlja u vladi RS Boris Boras, sportski radnik Stanko Stanković, rukometaš Borislav Đurđević, sportski radnik Dobrivoje Marković, rukometaš Slaven Šijaković, rukometaš Suzana Suvajac, slikarstvo Darija Kitić, streljaštvo Slaven Šijaković, rukometaš Suzana Suvajac, slikarstvo Darija Kitić, streljaštvo Žarko Lazić, streljaštvo Đorđe Škrebić, muzičar
Također pogledajte
Usora (rijeka)
Reference
Vanjski linkovi
Zvanični sajt grada Teslić
Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine Kategorija:Općine Republike Srpske * Kategorija:Naselja banje u Bosni i Hercegovini